Službena web-stranica: nanobiofaces.imi.hr
Trajanje projekta: Siječanj 2012. – Prosinac 2013.
Austrijski koordinator projekta: Walter Gössler, Ao.Univ.-Prof. Mag. Dr., Institute of Chemistry – Analytical Chemistry, Karl-Franzens University, Austrija
Hrvatski koordinator projekta: Dr. sc. Ivana Vinković Vrček, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska
Odobreno od: OeAD-MZOS granting scheme
Projekt partneri:
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska
Institute of Chemistry – Analytical Chemistry, Karl-Franzens University, Austrija
Sažetak: Smatra se da istraživanje i razvoj na području novih nanomaterijala ima enormni ekonomski potencijal u području istraživanja novih lijekova, medicinskih terapija, elektronike, novih metoda čišćenja i očuvanja okoliša, površinskih tretmana, itd. Nanočestice srebra najviše obećavaju zbog antibakterijskih svojstava kojima se odlikuju. Sadašnja istraživanja podržavaju uporabu i iskorištavanje ionskog ili metalnog oblika srebra, kao i nanočestica srebra u medicini za tretiranje opeklina i rana, u kozmetičkoj i tekstilnoj industriji, za tretiranje vode, itd.
Iskustva dobivena ispuštanjem i utjecajem raznih kontaminanata na okoliš upućuju na potrebu za boljom informiranošću o sudbini nanomaterijala u okolišu i raspravom o razvoju nanotehnologije sa preventivnog stajališta. Svojstva materijala dramatično se mijenjaju približavanjem veličina čestica nano-ljestvici. Iz tog je razloga ključno odrediti veličinu nanočestica srebra te ih diferencirati od ionskog oblika srebra da bi se razumjeli putevi njihovog ulaska, sudbine i transporta u biološkim sustavima, što zauzvrat zahtijeva primjenu robusnih i osjetljivih analitičkih metoda.
Svrha ovog projekta je razvoj analitičke metode temeljene na spektrometriji masa u kombinaciji s tekućinskom kromatografijom koja bi omogućila razdvajanje i diferencijaciju nanočestica srebra od ionskog srebra. Takva metoda bi služila u istraživanju ponašanja i sudbine anorganskih nanočestica srebra u “realnim” životnim situacijama. Analitička metoda, čiji je razvoj predviđen ovim projektom, će se validirati i utvrditi njena prikladnost u rutinskim primjenama.
Predloženi projekt je povezan s preporukama i mišljenjem Znanstvenog odbora Europske agencije za sigurnost hrane, koje je usvojeno 10. veljače 2009. godine. Predloženi projekt doprinijet će također poboljšanju znanstvene i tehnološke suradnje između Austrije i Hrvatske.