Međunarodna konferencija „Nedavna dostignuća u nanotehnologiji – 10. godišnjica BNT Centra Sveučilišta u Bialystoku” održana je u razdoblju od 28. 05. do 01. 06. 2023. na Sveučilišnom kampusu u Bialystoku, 1K Ciolkowskiego Str., Bialystok, Poljska.
Na konferenciji su sudjelovale dr. sc. Nikolina Kalčec i Nikolina Peranić, mag. chem., u sklopu čega su obje održale svoja usmena predavanja.
Glavni cilj konferencije bio je stvoriti međunarodnu platformu za razmjenu znanstvenih ideja o temi nanotehnologije.
Teme su bile podijeljene u tri glavna tematska panela koja su pokrivala pitanja vezana uz nanomaterijale, njihove karakteristike, primjenu i biološku aktivnost.
Glavne teme o kojima se raspravljalo tijekom sastanka:
Raznolikost nanomaterijala
Funkcionalizacija nanomaterijala
Karakterizacija i modifikacije nanomaterijala
Primjena nanomaterijala
Nanokompoziti
Toksičnost nanomaterijala
Skup je sufinanciran iz državnog proračuna Poljske u okviru programa “Doskonała nauka”, Najnovija postignuća su nanotehnologija – 10. obljetnica BNT Centra Sveučilišta u Bialystoku (br. ugovora DNK/SP/548576/2022), vrijednost projekta 124 500 PLN, sufinanciranje 109 000 PLN.
26. svibnja 2023. godine na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada održan je drugi simpozij organiziran kao dio projekta SENDER (HRZZ-PZS-2019-02-4323) te financiran i podržan u okviru programa “Znanstvena suradnja” koji provodi Hrvatska zaklada za znanost putem sredstava Europskog socijalnog fonda.
U organizacijski odbor simpozija bili su uključeni voditeljica projekta SENDER dr. sc. Ivana Vinković Vrček, dr. sc. Nikolina Kalčec, Nikolina Peranić, mag. chem. i Ivan Mamić, mag. pharm., članovi Nanobiofaces istraživačke grupe.
Simpozij je otvorila voditeljica projekta dr. sc. Ivana Vinković Vrček, nakon čega je uslijedilo plenarno predavanje dr. sc. Martine Lihter, sa Instituta za fiziku. Osim atraktivnog plenarnog predavanja održana su i kratka usmena izlaganja tema iz područja kemije i nanotehnologije brojnih kolega sa Instituta za fiziku, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Instituta za medicinska istraživanja i medicine rada, Fakulteta za fiziku u Rijeci te Medicinskog Fakulteta u Rijeci.
Nakon uspješne prijave na natječaj za stipendiju koju dodjeljuje British Scholarship Trust, članica Nanobiofaces grupe Lucija Božičević ostvarila je pravo na stipendiju za 2 mjeseca boravka na Sveučilištu Swansea u Swanseaju, Wales.
Glavna zgrada jednog od kampusa Sveučilišta u Swanseaju.
Lucija je u Swanseaju boravila od 27. ožujka do 27. svibnja 2023. godine. Cilj posjeta bio je prijenos znanja o 3D modelima jetre iz laboratorija In vitro grupe za toksikologiju Sveučilišta u Swanseaju i našeg laboratorija na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada. Tijekom svojeg boravka u Swanseaju, Lucija je usvojila vrijedna teorijska i praktična znanja o 2D i 3D staničnim kulturama jetre, uzgoju jetrenih sferoida te dvjema metodama kojima se ispituju genotoksični učinci – mikronukleus eseju te komet eseju. Dodatno, opisanim metodama i tehnikama ispitani su učinci smjesa nanočestica polistirena i paracetamola na 2D i 3D stanične modele jetre.
Mentori projekta prijavljenog na natječaj su naslovni izv. prof. dr. sc. Ivana Vinković Vrček, prof. Shareen Doak te dr. Michael Burgum.
Web stranica za NABIHEAL, projekt Horizon Europe (financiran od EU) koji razvija biomaterijale za kompleksno zacjeljivanje rana, sada je online. Saznajte više o projektu i kakav će biti njegov učinak te pregledajte 14 partnera iz 7 zemalja kako biste vidjeli kako svaki doprinosi ciljevima projekta.
Dr. sc. Nikolina Kalčec, mag. appl. chem. uspješno je obranila doktorski rad pod naslovom „Dizajn i karakterizacija nanočestica zlata i selena kao potencijalnih sustava za dostavu levodope i dopamina”, pod mentorstvom dr. sc. Ivane Vinković Vrček i prof. emer. Frances Separovic. Obrana je održana 12. svibnja 2023. godine u 10.00 sati u predavaonici 222 Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Dr. sc. Kalčec je branila disertaciju pod naslovom „Dizajn i karakterizacija nanočestica zlata i selena kao potencijalnih sustava za dostavu levodope i dopamina“, pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Snežane Miljanić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta; doc. dr. sc. Marka Močiboba s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te dr. sc. Maja Dutour Sikirić, više znanstvene suradnice s Instituta Ruđera Boškovića.
Time je uspješno završila poslijediplomski sveučilišni studij Kemije stječući titulu doktora znanosti.
U novoj epizodi podcasta “Pod mikroskopom” dr. sc. Ivana Vinković Vrček govori o razvoju i primjeni nanotehnologije u dijagnostici i lijekovima te o prednostima i rizicima njihove primjene.
Podcast u organizaciji Studentskog zbora Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske možete poslušati na sljedećim poveznicama:
U ime znanstveno-organizacijskog odbora zadovoljstvo nam je pozvati Vas na simpozij „Sinergija na sučelju kemija-nanotehnologija” koji će se održati 26. svibnja s početkom u 9:00 sati na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu (Ksaverska cesta 2).
Skup organizira istraživačka skupina projekta „Siguran pristup za razvoj nano-sustava za ciljanu isporuku lijekova u mozak – SENDER” financiranog u okviru Programa „Znanstvena suradnja” koji provodi Hrvatska zaklada za znanost putem sredstava Europskog socijalnog fonda (voditeljica dr. sc. Ivane Vinković Vrček). Skup se organizira u suradnji s Hrvatskim kemijskim društvom i Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada.
Cilj je ovog interdisciplinarnog skupa predstavljanje i povezivanje istraživačkih skupina koje se bave temama iz područja nanotehnologije te uspostava suradnje među različitim institucijama i razmjenu iskustava.
Mladi istraživači imat će priliku predstaviti svoja istraživanja ili istraživanja svojih skupina u vidu prezentacije čije je očekivano trajanje 10 minuta. Simpozij će se održati na engleskom jeziku stoga molimo sve zainteresirane da svoje sažetkepošalju na engleskom jeziku do19. svibnja 2023. u 12:00 na mail adrese nkalcec@imi.hr i nperanic@imi.hr.
Molimo Vas da ovu obavijest proslijedite svima koji bi mogli biti zainteresirani.
Ivana Vinković Vrček, savjetnica na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada o problemu izloženosti ljudskog organizma kompleksnim smjesama različitih kemikalija, toksina, materijala te česticama mikro i nanoplastike, ali i o velikom uspjehu njezinog tima u dizajnu nanoformulacije lijekova za liječenje neurodegenerativnih bolesti.
Ivana Vinković Vrček, znanstvena savjetnica na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, pionir je istraživanja procjene sigurnosti novih materijala i nanomaterijala u Hrvatskoj. Njezin istraživački rad na razvoju novih pristupa regulatorno orijentiranom ispitivanju učinkovitosti i sigurnosti kemikalija i materijala omogućio joj je vodeću ulogu u projektima financiranim iz europskih programa Horizon 2020 i Horizon Europa.
Izuzetno je aktivna mentorica mladim znanstvenicima pa trenutačno vodi devet doktoranda i tri poslijedoktoranda, a njezin izniman uspjeh u vođenju projekata i mentorstvu doktorskog rada vidljiv je i kroz objavljivanje u renomiranim časopisima te angažman mladih istraživača. Ivana volonterski sudjeluje i u radu stručnih vijeća i povjerenstava – Tematsko inovacijsko vijeće za zdravlje i kvalitetu života te Programski odbor za nanotehnologiju Europske agencije za sigurnost hrane.
Klimatske promjene uzrokovane zagađenjima te zatrpanost naše planete plastikom među najaktualnijim su temama današnjice. Činjenica je da se tek vrlo mali postotak plastike može reciklirati tako da je se zapravo nikad nećemo ni moći riješiti. No ispada da je manji problem to što je ona oko nas, a puno veći što je postala dio nas. Što udišemo, što pijemo, što jedemo, odnosno što unosimo u organizam i što predstavlja najveću opasnost?
Izloženost čovjeka tijekom njegovog života izuzetno je zahtjevna problematika s aspekta procjene rizika jer smo izloženi kompleksnim smjesama različitih kemikalija, toksina, materijala, uključujući među ostalima i čestice mikro i nanoplastike. Stoga je je jedan od glavnih ciljeva strategije Europske unije (EU) za održivo klimatski neutralno i kružno gospodarstvo zaštita zdravlja ljudi i okoliša rješavanjem onečišćenja iz svih izvora, kako navodi europski Grean Deal program.
Trenutačno EU zakonodavstvo ne pruža sveobuhvatnu i integriranu procjenu rizika kombiniranih učinaka različitih kemikalija i materijala uzimajući u obzir različite načine izlaganja, dok se regulatorni zahtjevi za smjese nisu značajno promijenili od 2012. unatoč tome što su prioritet istraživanja još od 2001.
Problem dodatno otežava plastika svuda oko nas. Plastika je središnji materijal za suvremeni život jer predstavlja višenamjenski, otporan, jednostavan za obradu i cjenovno pristupačan materijal. Unatoč tome, njena je uporaba postala problem zbog sve većeg onečišćenja okoliša plastikom. Uz to, plastika u okolišu podliježe sporoj foto-, kemijskoj, fizikalnoj i biološkoj razgradnji i fragmentaciji na mikro- i nanočestice.
Kronična izloženost ljudi plastici već predstavlja zdravstveni problem – od nanoplastike u kozmetici i sintetičkih vlakana u odjeći do plastičnih čestica u vodi i zraku. U interakciji smo s plastikom, a da u potpunosti ne razumijemo što ona znači za naš planet, a još manje za vlastito tijelo. Razumijevanje plastike, njezinih aditiva i interakcije koju imaju s našim tijelima je sada kritično više nego ikad. Analiza ljudskog izmeta pokazala je da se plastične čestice mikro veličine mogu izlučiti putem gastrointestinalnog trakta.
Čestice plastike također su otkrivene u ljudskim uzorcima kolektomije, u ljudskoj krvi i tkivu ljudske placente. S obzirom na specifična fizikalno-kemijska svojstva i reaktivnost materijala na nanoskali, plastične mikro/nanočestice mogu adsorbirati i akumulirati otrovne kemikalije iz okoliša, djelujući kao “trojanski konj” za opasne tvari te se time dodatno komplicira procjena rizika koja treba uzeti u obzir učinke, djelovanje i toksičnost složenih, kompleksnih smjesa.
S ciljem najmanjeg mogućeg štetnog učinka gospodarstvenih aktivnosti na ekosustav, EU je pokrenula niz planova i programa, uključujući 8. akcijski program za okoliš, Akcijski plan za kružno gospodarstvo, Strateški pristup EU-a farmaceutskim proizvodima u okolišu, Strategiju EU-a o kemikalijama za održivost prema okolišu bez toksina, Rezoluciju ususret sveobuhvatnom okviru EU-a o endokrinim disruptorima (2019/2683(RSP)), Komunikaciju Komisije o endokrinim disruptorima i Strategiju biološke raznolikosti.
Ako je okoliš toliko kontaminiran mikroplastikom i nanoplastikom te se sastav zemlje, zraka i vode toliko promijenio, je li onda uopće moguće negdje na svijetu uzgojiti životinju ili proizvesti namirnicu koja je ekološka, 100 posto čista i zdrava?
To je teško pitanje i na njega nije moguće dati jednostavan i jednoznačan odgovor. Međutim, treba uzeti u obzir da svaka ljudska aktivnost, kako u prošlosti tako i sada, predstavlja istovremeno i uzrok javnozdravstvenih problema.
Primjerice, kuhanje hrane na otvorenim ložištima u prošlosti predstavljalo je izuzetnu opasnost za ljudsko zdravlje unatoč činjenici da su možda tada namirnice bile bogatije marko i mikronutrijentima. Kako je danas problem prevelika produkcija ispušnih plinova na prometnicama, tako treba uzeti u obzir da je nekadašnje grijanje na fosilna goriva također zagađivalo atmosferu, odnosno zrak koji udišemo.
Ja bih rekla da nije moguće živjeti u zdravstveno besprijekornom okolišu, jer svaki razvoj gospodarstva i provođenje ljudskih aktivnosti podrazumijeva i mijenjanje okoliša i uvjeta u kojem živimo.
Međutim, ključno pitanje jest koja je i kakva cijena razvoja. Stoga je glavna ideja Europske strategija o kemikalijama za održivost prema okolišu bez toksina da se potiče održivi razvoj koji podrazumijeva brigu o ljudskom zdravlju. Pri tome treba imati na umu da i svakodnevne ljudske aktivnosti trebaju biti modificirane u smjeru održivosti.
Stoga EU zakonodavtsvo ide u smjeru zabrane uporabe jednokratnih plastičnih proizvoda. Primjerice, sasvim je neodrživo kupiti kavu u jednokratnoj plastičnoj čaši, promiješati je s jednokratnom plastičnom žličicom i onda nakon što ste kavu popili, to sve skupa baciti u smeće.
Pri tome treba napomenuti da se golema količina takvog otpada zaista završava na smetlištu, a ne ide putem cirkularne ekonomije. Bojim se da se problemi s plastikom neće rješiti bez zakonodavnih uredbi i zabrana. Ljudi su po svojoj prirodi skloni komformizmu i komotnom ponašanju. Tako će većina ljudi radije kupiti piće u jednokratnoj plastičnoj ambalaži koju će nakon konzumacije pića baciti, nego isto to piće kupiti u povratnoj staklenoj amabalaži.
Kako sve to u konačnici utječe na ljudski organizam? I što prenosimo na nove naraštaje?
Problem s plastikom je eskalirao upravo zbog nepostojanja ograničenja, regulative i zanemarivanja činjenice da su ljudi po svojoj prirodi komforni i lijeni. Cijenu će plaćati novi naraštaji, a problem je već očit u povećanju incidencije bolesti i bolesnih stanja koje prije nismo poznavali, kao npr. autoimunih bolesti i neplodnosti.
Američka znanstvenica dr. Shanna Swan (profesorica ekologije i javnog zdravstva na jednom od najuglednijih američkih medicinskih fakulteta Icahn School of Medicine, Mount Sinaj, New York) tvrdi da to posebno utječe na našu mogućnost razmnožavanja. Njezina zastrašujuća istraživanja govore da se u proteklih 70 godina otkad datira povećana proizvodnja plastike i PVC-a broj spermatozoida kod muškaraca drastično smanjio, a ako će se nastaviti smanjivati istim tempom do 2050., taj će broj biti nula! Dalje, u američkom Centru za kontrolu bolesti naišla je i na istraživanja kojima su utvrđene visoke razine ftalata u urinu trudnih žena te smanjena razina testosterona u muške djece koju su rađale. Kakav je vaš pogled u budućnost, hoće li nas stvarno plastika na kraju istrijebiti?
Opet moram priznati da mi je teško dati jednostavan odgovor na to pitanje. Točne su svi podaci koje ste naveli. I moja istraživačka grupa se intenzivno bavi problemom izloženosti ljudi kompleksnim smjesama s nanoplastikom koja može imati negativno djelovanje na naš endokrini sustav.
Tako smo primjerice otkrili da su netoksične koncentracije lijekova, konzervansa i aditiva itekako toksične i remete hormonalnu ravnotežu kada se ljudske stanice izlože smjesama tih netoksičnih koncentracija, a posebno kad se u smjese uvede i nanoplastika. To zapravo znači da se paradigma klasične toksikologije potpuno mijenja i da više nije razumno ispitivati učinke pojedine kemikalije ili materijala, nego je nužno primijeniti holistički pristup, te istraživati učinke kompleksnih smjesa.
I što sad? Možemo li više išta promijeniti? Koliko smisla imaju sve ove green i održive politike kojima se okreću vlade i svi veliki poslovni igrači koji drže do ugleda i potrošača? I kakav utjecaj mi kao pojedinci možemo imati?
Sva istraživanja i svi genijalni znanstveni rezultati potpuno su beskorisni ne promijeni li čovjek sam ponašanje. Ukoliko se svaki pojedinac ne prestane nerazumno i, usuđujem se reći, bahato ponašati. Na primjer, zašto je nužno svake godine mijenjati garderobu, zašto moramo kupovati proizvode upakirane u 5 vrsti ambalaže, zašto je nužno svakih 5 godina mijenjati automobil, zašto je nužno na posao ići osobnim autom, a ne javnim prijevozom ili, ako je ikako moguće, biciklom odnosno pješice…. I tako dalje mogu nabrajati. Naše ponašanje mora biti razumno na svakoj razini i u svakoj prilici, kako doma, tako i na radnom mjestu i na ulici. Obzirom da je teško očekivati da će ljudi sami od sebe korjenito promijeniti obrasce ponašanja, to im treba nametnuti ne samo uredbama, zakonima i zabranama, nego bi državni aparat trebao angažirati i stručnjake za oblikovanje javnog mnijenja koji bi dizajnirali i organizirali akcije i promidžbe tzv. savjesnog i društveno odgovornog ponašanja.
Na čemu trenutno radi vaša istraživačka grupa?
Vodim izuzetan multidisciplinarni istraživački tim u kojem rade mladi, talentirani ljudi različitih profila, od kemičara, kemijskih tehnologa, preko biologa, biokemičara, farmaceuta pa sve do liječnika.
Trenutačno smo aktivni na 4 velika projekta u području nanomedicine i procjene rizika koji se financiraju u sklopu Obzor programa Europske Unije i Europskog socijalnog fonda.
Jedno od naših najvećih trenutnih dostignuća jest uspjeh naše ideje dizajna nanoformulacije lijekova za liječenje neurodegenerativnih bolesti.
Rezultati naših istraživanja pokazali su da je dizajn temeljen na biogenim komponentama učinkovitiji i predstavlja pravu inovaciju.
Znanstveni skup Nano2Clinic – Synergies for Clinical Translation of Nanotechnology in Cancer Therapies održan je 3. ožujka u Velikoj dvorani Školske knjige u Zagrebu. Događaj je organiziran pod okriljem Nano2Clinic: Cost Action CA17140 – Cancer nanomedicine – from the bench to the bedside. Uz podršku Pharmaceutical Open Innovation Test Bed for Enabling Nano-pharmaceutical Innovative Products – PHOENIX (financirano od programa Europske Unije Horizon 2020 na temelju sporazuma br. 953110) i Safe-by-Design Approach for Development of Nano-Enabled Delivery Systems to Target the Brain – SENDER (financirano od Europskog Socijalnog Fonda).
Lokalni organizator skupa je bio Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu pod vodstvom Ivane Vinković Vrček, dok je dodatnu potporu pružilo sedam sponzora (Biovit, AlphaChrom, Hrvatska turistička zajednica, Grad Zagreb, Yasenka, Medic, Gorea Plus). Znanstveni program predavanja je bio usredotočen na tri čimbenika o kojima su sudionici raspravljali: sigurnosni aspekti, regulatorni aspekti te aspekti osposobljavanja i obrazovanja za dobro kvalificiranu radnu snagu i pacijente. Događaju je prisustvovalo 47 sudionika iz čak 15 zemalja.
Skup je službeno otvorila glavna organizatorica Ivana Vinković Vrček, nakon čega je zamjenica ravnateljice Irena Brčić Karačonji u ime Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada uputila pokoju riječ. Na kraju je uvodno predavanje o hrvatskom tržištu i regulativama održao Ivica Malnar iz HALMED-a, agencije za lijekove i medicinske proizvode.
Nakon uvodnih pozdrava i predavanja uslijedile su prezentacije o ciljevima i uspjesima Nano2Clinic i Phoenix projekata od predavačice: Sabrina Pricl, University of Trieste, CA17140 Chair; Cost Action CA17140 Nano2Clinic achievements i predavačice: Nazende Günday-Türeli, MyBiotech GmbH, PHOENIX-OITB Coordinator; PHOENIX-OITB project presentation.
Zatim, u drugom dijelu je bilo govora o najboljoj praksi, gdje su izlaganja održale predavačica: Elisabet Gonzales, Institut de Ciència de Materials de Barcelona (CSIC)-CIBER-BBN; Best practice: Clinical translation of orphan nanodrug, i predavačica: Marija Plodinec, CEO ARTIDIS; Best practice: Nanotool for cancer diagnostics.
U trećoj sekciji skupa uslijedila su tri predavanja o važnosti regulacija od predavača: Jon de Vlieger, Strategy Director at Foundation Lygature; International regulatory advances for Nanomedicines and their follow-ons, predavač: Mike Isles, Executive Director, The European Alliance for Access to Safe Medicines; The importance of having the right policies and regulations in place to ensure patient safety – the case for nanomedicines, predavač: Marco Giardiello, University of Liverpool, British Society for Nanomedicine; Novel Approaches to Theranostic Nanomedicine Design.
Na kraju su održana posljednja tri predavanja o procjenama rizika kod nanolijekova od predavača: Ulf Kahlert, Otto-von-Guericke-Universität Magdeburg, Faculty of Medicine; Target efficacy vs. Off-target risk of nanodrugs: Lessons learned from individualization of chemotherapies using co-clinical organoid test system, predavačica: Blanca Suarez Merino, Regulatory Affairs Director, Nanotechnology Industries Association NIA; Regulatory aspects of clinical translation of nano-enabled products, predavačica: Maria Dusinska, RiskGone Project Coordinator, Norwegian Institute for Air Research – NILU; Risk Assessment in Nanomedicine.
Izlaganja su bila praćena s velikom pažnjom sudionika te je nakon svakog predavanja uslijedila zanimljiva diskusija. Svečano zatvaranje skupa obogatio je Etno Klub Zagreb u sklopu kojeg su plesači i plesačice kroz pjesmu i ples prezentirali hrvatsku kulturnu baštinu, i tako uljepšali atmosferu.
Ovaj stručni skup imao je za cilj ojačati odnose između industrije, R&D&I sektora, regulatornih agencija, klinika i pacijenata s krajnjim ciljem poticanja kliničkog prijenosa nanomedicine od stola do kreveta. Promicanjem znanstvene razmjene, tehnološke implementacije i inovativnih rješenja, skup je omogućio dijalog za racionalizaciju i fokusiranje istraživačkih napora na razini EU-a u suočavanju s velikim izazovom translacije nanomedicine za terapije raka.
Okupljenim studentima, vanjskim suradnicima i nastavnicima Veleučilišta tom su prigodom znanstvenice IMI-ja održale dva stručna predavanja pod naslovima:
Nanotehnologija u suvremenoj medicini (izv. prof. dr. sc. Ivana Vinković Vrček)
Važnost komunikacijskih vještina u znanosti (doc. dr. sc. Sanja Stipičević).
Sudionicima događanja tako su predstavljeni novi istraživački kapaciteti IMI-ja te aktualni međunarodni projekati na temu primjene invivo i in vitro metoda za procjenu sigurnosti i učinkovitosti nanolijekova. Kroz nekoliko primjera javnozdravstvenih komunikacijskih kampanja naglašena je potreba za osnaživanjem komunikacije znanstvenika i društva.
Ovim putem zahvaljujemo Zdravstvenom veleučilištu na pozivu i srdačnom druženju.
